Komisija donosi paket za proširenje za 2024.

Europska komisija danas je donijela godišnji paket za proširenje, u kojem je detaljno ocijenila trenutačno stanje i napredak na putu prema pristupanju Europskoj uniji Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije, Gruzije, Republike Moldove, Ukrajine i Turske. Ocjene su popraćene preporukama i smjernicama za prioritete reformi.

Proširenje je povijesna prilika i za zemlje pristupnice i za sadašnje države članice i EU u cjelini. Veća i snažnija Unija ima znatne socioekonomske, političke i sigurnosne prednosti.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Zbog napetog geopolitičkog konteksta važnije je nego ikad da dovršimo ujedinjenje našeg kontinenta na temelju demokracije i vladavine prava. Posljednjih smo godina već ostvarili velik napredak prema integraciji novih država članica. Proširenje će i novoj Komisiji ostati glavni prioritet.

Proces proširenja i dalje se temelji na zaslugama i ovisi o objektivnom napretku svakog partnera. Za taj napredak potrebna je odlučna provedba trajnih reformi u svim područjima prava EU-a, s posebnim težištem na temeljnim pitanjima procesa proširenja. Demokracija, vladavina prava i temeljne vrijednosti i dalje će biti osnova EU-ove politike proširenja. Članstvo u EU-u ostaje strateško pitanje.

Proces proširenja 2023. i 2024. dobio je nov zamah. Albanija je 15. listopada 2024. otvorila skupinu poglavlja o temeljnim pitanjima. Na prvim međuvladinim konferencijama u lipnju 2024. otvoreni su pregovori o pristupanju s Ukrajinom i Moldovom. Crna Gora ispunila je privremena mjerila za poglavlja o vladavini prava i sad napreduje prema privremenom zatvaranju sljedećih pregovaračkih poglavlja. U ožujku 2024. Europsko vijeće odlučilo je otvoriti pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom. Krajem 2023. dovršen je postupak analitičkog pregleda za Albaniju i Sjevernu Makedoniju.

Na međuvladinoj konferenciji u lipnju 2024. potvrđeno je da je Crna Gora općenito ispunila privremena mjerila za poglavlja 23. i 24. o vladavini prava, što joj je omogućilo da nastavi s privremenim zatvaranjem sljedećih poglavlja ako ispuni uvjete. U području vladavine prava i pravosuđa još treba napredovati.

Ocjena Komisije da je Srbija ispunila mjerila za otvaranje treće skupine poglavlja (Konkurentnost i uključiv rast) i dalje vrijedi. Od Srbije se očekuje da sljedeće godine ubrza provedbu reformi povezanih s pristupanjem EU-u u svim područjima, a posebno kad je riječ o privremenim mjerilima za vladavinu prava i osiguravanju istinski poticajnog okruženja za civilno društvo i medije tako da se ozbiljno posveti zaustavljanju širenja dezinformacija i inozemne manipulacije informacijama.

Kad je riječ o Albaniji, Komisija pozdravlja otvaranje pregovora o skupini poglavlja o temeljnim pitanjima na drugoj međuvladinoj konferenciji održanoj 15. listopada 2024. Ključno je da vlasti pojačaju tempo reformi povezanih s pristupanjem EU-u, posebno u području vladavine prava, i da ostvaruju stabilne rezultate u području izvršavanja zakonodavstva, djelotvorne borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te promicanja temeljnih prava, uključujući slobodu medija, prava vlasništva i prava manjina.

Sjeverna Makedonija treba nastaviti uspješno provoditi reforme povezane s pristupanjem EU-u, posebno u okviru skupine poglavlja o temeljnim pitanjima, ponajprije pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Treba i ojačati povjerenje u pravosudni sustav. Sastanci radi analitičkog pregleda svih šest skupina poglavlja koja se odnose na pravnu stečevinu EU-a dovršeni su u prosincu 2023.

Bosna i Hercegovina ostvarila je konkretne rezultate, među ostalim u upravljanju migracijama, potpunom usklađivanju sa zajedničkom i vanjskom sigurnosnom politikom EU-a te donošenju zakonodavstva o integritetu pravosuđa, sprečavanju pranja novca i sukobu interesa. U ožujku 2024. Europsko vijeće odlučilo je otvoriti pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom. Komisija priprema pregovarački okvir kako bi ga Vijeće donijelo čim se poduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije iz listopada 2022.

Kosovo je u prosincu 2022. podnijelo zahtjev za članstvo u EU-u. Komisija je spremna pripremiti mišljenje o zahtjevu Kosova za članstvo čim to Vijeće zatraži. Kosovo je ostvarilo napredak u borbi protiv organiziranog kriminala i poboljšanju poslovnog okruženja. Liberalizacija viznog režima za Kosovo stupila je na snagu 1. siječnja 2024. Kosovo treba intenzivirati rad na jačanju vladavine prava i javne uprave te zaštiti slobode izražavanja.

Otvaranje pregovora o pristupanju s Ukrajinom važno je priznanje odlučnosti Ukrajine da nastavi s reformama radi pristupanja EU-u. U lipnju 2024. održavana je prva međuvladina konferencija, a analitički pregled pravne stečevine dobro napreduje. Ispuni li Ukrajina sve uvjete, Komisija će 2025. rado s njom što prije otvoriti pregovore o skupinama poglavlja, počevši od temeljnih pitanja.

Otvaranje pregovora o pristupanju važno je priznanje odlučnosti Moldove da nastavi s reformama radi pristupanja EU-u unatoč tome što se suočava sa stalnim uplitanjem Rusije i posljedicama agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine.  U lipnju 2024. održavana je prva međuvladina konferencija, a analitički pregled pravne stečevine dobro napreduje. Ispuni li Moldova sve uvjete, Komisija će 2025. rado s njom što prije otvoriti pregovore o skupinama poglavlja, počevši od temeljnih pitanja.

Iako je u prosincu 2023. Europsko vijeće Gruziji dodijelilo status zemlje kandidatkinje, njezin je proces pristupanja EU-u u međuvremenu de facto obustavljen zbog poteza gruzijske vlade od proljeća 2024. Gruzijski građani glasovali su 26. listopada 2024. na parlamentarnim izborima. U preliminarnim nalazima zajedničke međunarodne misije za promatranje izbora pod vodstvom Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (OESS/ODIHR) utvrđen je niz nedostataka te napeto i vrlo polarizirano okruženje. Utvrđeni nedostaci uključuju, među ostalim, nedavne zakonodavne izmjene izbornog postupka, često kršenje tajnosti glasovanja, postupovne nedosljednosti, zastrašivanje i pritisak na glasače, koji su negativno utjecali na povjerenje javnosti u izborni postupak. Ti preliminarni nalazi potvrđuju potrebu za sveobuhvatnom izbornom reformom koja je već istaknuta u prethodnim ključnim preporukama.

Turska je zemlja kandidatkinja i ključni partner Europske unije. Međutim, pregovori o pristupanju s Turskom u mirovanju su od 2018., u skladu s odlukom Vijeća. I dalje postoje ozbiljni problemi u području temeljnih prava i vladavine prava, uključujući neovisnost pravosuđa. Dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima ostaje sastavni dio odnosa EU-a i Turske. Od objave strateških smjernica Europskog vijeća iz travnja 2024. odnose s Turskom obilježava postupan ponovni angažman te su poduzeti konkretni koraci za konstruktivnu razmjenu mišljenja o pitanjima od zajedničkog interesa.

Sljedeći koraci

Vijeće sad treba razmotriti današnje preporuke Komisije i donijeti odluke o sljedećim koracima u procesu proširenja.

Kontekst

Proširenje EU-a donijet će dalekosežne socioekonomske koristi njegovim sadašnjim i budućim članicama. Povećanje broja potrošača na jedinstvenom tržištu poduzećima će pružiti velike mogućnosti za širenje i slobodniju trgovinu. Kako bi se omogućio srednjoročni održivi rast i ostvario napredak u ispunjavanju gospodarskih kriterija za članstvo u EU-u, sve je važnije da zemlje proširenja ubrzaju svoje strukturne reforme. To uključuje osiguravanje funkcioniranja tržišnih gospodarstava i dokazivanje da se mogu nositi s pritiskom konkurencije i tržišnim silama unutar EU-a. Gospodarske politike trebale bi podupirati i ambiciozne ciljeve u okviru zelene i digitalne tranzicije.

Novi instrumenti potiču socioekonomski rast u našim partnerskim zemljama. Kako ostvaruju napredak, tako im dajemo neke od prednosti jedinstvenog tržišta i pružamo veću financijsku pomoć kako bismo im omogućili da se postupno integriraju u EU. Osim uspješnih gospodarskih i investicijskih planova, Instrumentom za reforme i rast iz plana rasta za zapadni Balkan u vrijednosti od šest milijardi eura i Instrumentom za Ukrajinu u vrijednosti od 50 milijardi eura potiču se reforme, posebno u području pravosuđa i vladavine prava. Isto tako, Komisija je 10. listopada 2024. predstavila plan rasta za Moldovu s Instrumentom za reforme i rast u vrijednosti od 1,8 milijardi eura kako bi poduprla njezine socioekonomske reforme i potaknula ulaganja.

Više informacija

Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2024.

Izjave visokog predstavnika / potpredsjednika Borrella i povjerenika Várhelyija na konferenciji za medije

Informativni članak o procesu pristupanja EU-u

Detaljnije o zaključcima i preporukama za svaku zemlju:

Albanija: izvješće; informativni članak o zemlji

Bosna i Hercegovina: izvješće; informativni članak o zemlji

Kosovo: izvješće; informativni članak o zemlji

Crna Gora: izvješće; informativni članak o zemlji

Sjeverna Makedonija: izvješće; informativni članak o zemlji

Srbija: izvješće; informativni članak o zemlji

Turska: izvješće; informativni članak o zemlji

Ukrajina: izvješće; informativni članak o zemlji

Moldova: izvješće; informativni članak o zemlji

Gruzija: izvješće; informativni članak o zemlji

Izjave

Zbog napetog geopolitičkog konteksta važnije je nego ikad da dovršimo ujedinjenje našeg kontinenta na temelju demokracije i vladavine prava. Posljednjih smo godina već ostvarili velik napredak prema integraciji novih država članica. Proširenje će i novoj Komisiji ostati glavni prioritet.

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije

Zbog neočekivanih i nezapamćenih situacija iz posljednjih pet godina postalo je još važnije da ubrzamo proširenje EU-a. Naši partneri to su ozbiljno shvatili. Članstvo u EU-u danas je više nego ikad dosad strateško pitanje. Usklađivanje s vrijednostima EU-a, ponajprije vladavinom prava, i sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a najvažniji je pokazatelj strateške orijentacije u novom geopolitičkom kontekstu. Proces utemeljen na zaslugama omogućuje nam da zajedno gradimo snažniju Uniju.

Visoki predstavnik / potpredsjednik Komisije Josep Borrell

Politika proširenja je geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, sigurnost i socioekonomski rast na našem kontinentu. Naš godišnji paket za proširenje pruža činjeničnu i pravednu procjenu napretka naših partnera te im daje jasne smjernice, što im omogućuje da utvrde područja u kojima bi mogli ubrzati reforme kako bi brže napredovali prema članstvu u EU-u. Namjenski gospodarski i investicijski planovi, Instrument za Ukrajinu te planovi rasta za zapadni Balkan i Moldovu naši su novi instrumenti kojima pomažemo kandidatima da ubrzaju socioekonomsku konvergenciju i reforme na svojem putu prema EU-u.

Olivér Várhelyi, povjerenik za susjedstvo i proširenje